Viseći vrtovi Babilona
Semiramidini viseći vrtovi se smatraju za jedno od sedam svjetskih čuda. Ostaci visećih vrtova u Babilonu nalaze se na istočnoj obali rijeke Eufrat, oko 90 km južno od Bagdada, u Iraku. Povijest svjedoči da je babilonsko carstvo cvjetalo u vrijeme vladavine čuvenog kralja Hamurabija (1792-1750 godine pne) Ipak, smatra se da su legendarni viseći vrtovi izgrađeni za vrijeme vladavine njegovog potomka Nabukodonosora II (604-562. Gpne) i to po želji njegove supruge koja je bila “dovedena iz Medije i naročito voljela planinski pejsaž”.
Detaljni opisi visećih vrtova pronađeni su u djelima grčkih babilonskog astronoma Beroš i grčkog povjesničara Diodora sa Sicilije. U tablicama iz vremena Nabukodonosora, međutim, ni na jednom mjestu se ne spominje postojanje visećih vrtova, iako se mogu naći opisi njegove palače i samog grada Babilona. Sve do 20. stoljeća mnoge misterije vezane za viseće vrtove nisu bile otkrivene – čak se i danas arheolozi bore da prikupe dovoljno dokaza prije nego izvedu konačne zaključke o točnoj lokaciji vrtova, njihovom sustavu navodnjavanja i njihovom stvarnom izgledu. Neki noviji podaci ukazuju čak i da je vrtove sagradio drugi vladar – Senaherib, i to oko 1000 godina kasnije nego što se do sada smatralo.
Detaljne opise vrtova iznose i poznati starogrčki pisci tog doba – Strabon i Fillon bizantski. Evo izvoda iz njihovih djela: “Vrtovi su oblika kvadrata stranice duljine oko četiri plėtra (stara mjera za dužinu, prim. Prev.) Sačinjavaju ih lučni svodovi koji se uzdižu nad popločanim osnovama, a terase su izgrađene stepenasto, jedna nad drugom pod različitim kutovima … “; “U vrtovima se uzgajaju egzotične biljke posađene na same terase, poduprte kamenim stupovima … Potoci vode teku s visina i spuštaju se u slapovima do tla … Oni navodnjavaju sve vrtove, natapajući korijenje biljaka i čineći cijeli predio vlažnim i sparnim. Tako je trava stalno zelena, a drveće buja … Ovo umjetničko djelo kraljevskog luksuza odaje dojam prirodnosti, jer se utjecaj čovjeka u održavanju ovih vrtova nikada ne vidi. ”
Novijim arheološkim istraživanjima drevnog grada Babilona u Iraku otkriveni su temelji kraljevske palače, ostaci lučnih svodova i odličan sustav navodnjavanja u južnom dijelu palače, kao i masivni zidovi debljine 25 metara za koje se pretpostavlja da su ostaci samih terasa.
