Amazonke (grčki: a-ne, bez; mazos-dojka), mitološki: ‘one koje nemajudojki’, legendarne hrabre stanovnice ženskih država u kojima se ne trpe muškarci. Mit o Amazonkama je mogao nastati kaorefleksija dva faktora: prvo, pretpostavke ili činjenice da je čovječanstvo u svom razvoju prošlo kroz tri etape: heterizam, ginekokratiju i patrijahart i, drugo, realnog života žena u patrijahata, odnosno njihove težnje ka čvrstom položaju u čistom postojanju .

Međutim, ova dva faktora se donekle poklapaju. Heterizam, kao pretpstavnjena ustanova zajedničkog braka u plemenu koje je uvijek unižavao ženu nedostojnim odnosom muškaraca je neizostavna morao dovesti do pobune u njima. Oprobani osjećaj srama, iskorištavanja, samosažaljenja je bilo toliko da ginekokratija nije dovoljan odgovor i proizvod. Iz toga se moralo roditi nešto ratobornije, nešto kao amazonstvo. Započinjući ustankom, sa vojnim djelovanjem ginekokratska epoha čuva vojni karakter, ali više obrambeni, dok je amazonstvo zaista nešto što je moglo proizići iz pobune potcinjenih žena. Tek kasnijim nezadovoljstvom i osjećanjem potčinjenosti od strane amazonstvom uniženih muškaraca bi mogla kao ublažavanje, vremenom naravno veće, nastati ginekokratija.
Kod ove pretpostavke nastanak amazonsva, odnosno mita o njemu se poklapa – i jedan i drugi faktor u sebi sadrže želju za moći, vladavinom, osvetom, na bilo koji način, pa makar i stvaranjem mita o ženama – ratnicama – moćnici – vladarima, možda kao način davanja muškarcima – tiranima na znanje da žene nisu bezvrijedne i da i one mogu vladaju. Kao razne varijante ove pretposavke javljaju se razne priče o nastajanju Amazonki:

■ bježanjem žena od svojih tiranina – muževa stvarane su čvrste ženske zajednice
■ nezadovljstvo žena svojim muževima stvaralo je potrebu za drugim partnerima. Muževi bi to okrili i pokrenuti ljubomorom na neki način bi naudili novom zadovoljstvu žena. One bi, povrijeđene, napustile stari život i stvorile same svoj svijet
■ javlja se i varijanta u kojoj je izvjesna muška osoba, razumijevajući nezadovoljstvo žena, njima ponudila drugi svijet, bolji i ljepši, ali ih je opet iznevjerila, što nas opet vraća na razočaranje koje su žene redovito doživljavale od muškaraca.

Sasvim suprotne priče o nastanku Amazonki, moglo bi se reći, su one koje kao razlog toga navode neophodnost, nagon za preživljavanjem, odnosno ostanak bez muškaraca, npr .:

■ muškarci su nastradali u ratu i žene su, primorane da se same snalaze, počele preuzimati i muške poslove (ipak se i ovdje javlja neka vrsta osvete žena: kada im se pružila prilika, one su i ostale muškarce poubijale, vidjevši način da najzad ostvare svoja htijenja i živjeti bez svih poniženja).
■ smrću valdara koga nasljeđuje kćer stvara se država u kojoj žene imaju ista prava i moralna ograničenja kao i muškarci. Kao glavni izvor obrazovanja legenda o Amazonkama neki pisci navode i stari običaj plemena da žene i muškarci žive odvojeno, bar u prvoj godini braka; kao i mjere nizozemskih adminisrativnih kolonijali, odvajanje polova u plemenima da bi pleme doveli do izumiranja.

Ipak je u većini priča zajedničko to da vladavina žena ne traje dugo, odnosno da se uvijek dogodi nešto što preokreće njihov svijet ili bar dovodi do ublažavanja surovosti tog svijeta:

■ smrću žene vladarice sve se vraća na prvobitno, tj. na ponovnu vlast muškarca
■ žene se polako zbližavaju s muškarcima i prmajući ih za muževe, više nema pravog Amazonstva
■ muškarci druge zemlje porobljavaju žene, odnosno opet se ispoljava nepobitna nadmoć muškaraca
■ osveta potčinjenih muškaraca u vidu pobune u samoj zemlji, a najčešće sina vladarice ili neke važne ličnosti, gdje se javlja i slabost žena
To nas dovodi na prijelaz amazonstva u ginekokratiju, kada muškarci vraćaju svoj položaj, svoje prave poslove, zadatke, ali gdje se zadržava utjecaj žene po pitanju nasljeđa, radi stjecanja srodstva i vladavine u zajednici, poštovanja itd.

Činjenica da se predanja o Amazonkama sreću diljem svijeta pokazuje da je ukupno čovječanstvo prolazilo kroz iste periode, odnosno da je položaj žena u vrijeme kada je mit stvaran bio svuda isti. Dakle, bilo da je nastao kao sjećanje na stvarne periode čovječanstva ili kao refleksija stvarnog patrijarhalnog svijeta, mit o Amazonkama je pokrenut sličnim osjećajima i potrebama.