Isaac Newton je bio čuveni znanstvenik iz 17. stoljeća, čija su pisanja bila pokretačka snaga iza načina na koji danas razmišljamo o svijetu. Njegov rad je izvršio ogroman utjecaj u vrijeme prosvjetiteljstva ili “Doba razuma”, razdoblju koje je čovječanstvo odvodila od magije prema racionalnosti i znanstvenom principu.

Na temelju toga, lako je kategorizirati Newtona kao čisto racionalno biće i nezainteresirano za fantasticnu stranu života. Međutim, to nije striktno točno. Odnos između znanosti i okultnog tim danima bio je složeniji i svakako interaktivniji nego što neki misle, piše “Vintidž njuz”.

Newton je bio znanstvenik i vjernik, ali se interesirao i za alkemiju ili vještinu preoblikovanja supstanci i potrage za njihovim najčišćim formama.

Tako je on tragao i za takozvanim kamenom mudrosti, mnogo prije nego što je objavljena knjiga “Harry Potter i kamen mudrosti”.

Prije dvije godine je pronađen i njegov recept za stvaranje ovog alhemijskog čuda za koje se vjerovalo da može od običnih metala stvori plemenite poput zlata i srebra.

Također neki su vjerovali da kamen mudrosti može ljude učiniti besmrtnim.

Rukopis je na jednoj aukciji kupila Zaklada “Chemical Heritage” iz Philadelphije i utvrdila da se radi o Newtonovom rukopisu i receptu za kamen mudrosti.
Newton je prepisao recept jednog alkemičara i to na latinskom. U njemu je opisan proces pravljenja sofske (skraćeno od filozofske) žive.

– Filozofska živa je smatrana supstancom koja je mogla razloži metale na njihove sastavne dijelove. Ideja je bila da ako metali mogu se razlože, onda možete te dijelove drugačije spojite i napravite drugačije metale – rekao je James Velkel, kurator muzeja rijetkih knjiga u Fondaciji “Chemical heritage”.
Proces dobivanja filozofske žive je trebao biti dio stvaranja kamena mudrosti, mitske tvari koja može olovo pretvoriti u zlato.

Vjerojatno je Newton koristio taj tekst dok je provodio svoje eksperimente, ali nije jasno da li je ikada pokušao napravi filozofsku živu.